RAB – Stoosamdeset obitelji iz Supetarske Drage ovih je dana postalo vlasnicima zemljišta na predjelu Fruga i Kanat, nakon što su dobili sudski spor protiv države. Riječ je o području površine od oko sedam milijuna četvornih metara koje je od početka prošlog stoljeća pa do 1954. godine, kada je proglašeno državnim vlasništvom, bilo upisano u zemljišne knjige kao zemljišna zajednica. Dioba zemljišne zajednice Fruga – Kanat službeno je započela krajem 1935. godine, a provedena je, prisjeća se 81-godišnji Ante Bunić, prema čiburima, odnosno dimnjacima.
    – Prije početka II. svjetskog rata svaka je obitelj točno znala koji joj je dio pripao u vlasništvo. Bilo je među nama manje i više zadovoljnih, sjećam se da je moj otac razgovarao s ukućanima i mještanima o tome. U to je vrijeme nekako došlo i do neslaganja s mještanima Lopara oko nekih područja koja su oni smatrali da pripadaju Loparu, i zbog toga se cijeli postupak »otegnuo«. Konačno nakon dogovora pojedini su mještani ogradili svoje parcele suhozidima, neki su podigli torove kao moja obitelj, ali svatko je svoju parcelu označio. Mi smo od toga živjeli. Imali smo 60 do 65 ovaca i to nam je bio kruh. U tom kažotu što smo ga napravili, imali smo daske na podu i tu smo često znali spavati. Sjećam se dolazili su mesari iz grada odabrati ovce, a ja sam dva puta pješice vodeći ih vezane špagom, odlazio prodati ih u grad u mesnicu, iako sam bio još dijete, sjeća se Bunić, inicijator pokretanja spora oko priznavanja vlasništva nad zemljištem, koji kaže da mu se ovih dana ispunio šezdesetogodišnji san.
   
Devastacija velikih razmjera
– Jedno vrijeme bilo je dosta nas mještana angažiranih oko te stvari, čak smo prije trinaest godina osnovali i Odbor, ali uporni smo do kraja ostali samo Ante i ja, dok su drugi, pretpostavljam, izgubili nadu. Mnogi još danas ne vjeruju da smo uspjeli, kaže Filip Županović, i dodaje kako je to područje osobito u posljednjih desetak godina doživjelo nevjerojatnu devastaciju. Naši ljudi valjda misle – što je državno to je svačije, pa su dolazili čak iz Barbata ljudi, i u nevjerojatnim količinama sjekli šumu i odvozili drva, posebno u Kantu, navodi Županović.
    Riječki odvjetnik Mario Kuvač, koji zastupa 180 obitelji, objašnjava kako je u sporu važna činjenica da je dioba zemljišta provedena prije 6. travnja 1941. godine, te se u tom slučaju nije mogao primijeniti Zakon o proglašenju imovine zemljišnih zajednica općenarodnom imovinom. Osim toga, dodaje on, u Općinskoj upravi za katastar i geodetske poslove postoji originalni elaborat izmjere čitavog područja.
    Točno se sjećam, dodaje Ante Bunić, da su moj otac i ostali mještani platili troškove parcelacije i uknjižbe, i to nekoj firmi iz Osijeka. Problem je nastao jer, iako je bila dovršena, mještani nisu uspjeli provesti diobu kroz zemljišne knjige zbog početka rata, kao što su to uspjeli mještani Barbata i Mundanija nekoliko godina ranije. Područje Fruge i Kanta, inače, obuhvaća djelomično kamenjar, šumu i pašnjake, a mještani Supetarske Drage i danas na tom dijelu uglavnom drže ovce.
   
Posjed bivših plemića
Danas je mnogima nepoznata, inače vrlo zanimljiva priča o tome kako je područje nekada u posjedu rapskih plemića i građana, koji su posjedovali i sva ostala dobra na otoku, došlo u vlasništvo mještana, koji na tim područjima i žive. Njihovim je precima sredinom 15. stoljeća odlukom mletačkog dužda Pietra Foscare zemljište dodijeljeno kao feud, za čije su korištenje Mletačkoj republici plaćali godišnju plaću, takozvani »livel«. Rapski plemići kao koristovni vlasnici, u tadašnjim knjigama upisani kao »comunisti di Arbe« već su tada davali zemljište za ispašu seljacima iz Supetarske Drage. Promjenom političkih prilika, slabljenjem feudalizma, za vladavine carice Marije Terezije, Austro-Ugarska vlast darovnicom je iz 1848. godine dodijelila zemljište seljacima otoka Raba, ali je tek pedesetak godina kasnije donošenjem Zakona o reguliranju zemljišnih zajednica došlo do upisa svih pašnjaka na otoku. Dolaskom Agrara 30-ih godina prošlog stoljeća, ukinuti su svi odnosi feudalnog karaktera i zemlja je dana u slobodno vlasništvo obrađivača Upravo je taj proces potaknuo kasniju diobu zemljišnih zajednica, koja je dovela do konačnog upisa vlasništva, tek ovih dana.